KIKINDA- U noći između 31. maja i 1. juna 1999. godine, nešto posle ponoći, na meti NATO aviona našla se i kikindska kasarna “Servo Mihalj”. Vladimir Radojčić, predsednik Skupštine “Srpskih ratnih veterana Kikinda”, potvrdio nam je da je zbog poznatih okolnosti, ispred spomen ploče sa imenima nastradalih i skulpture “Tuga”, izostao komemorativni skup u znak sećanja na 21 godinu od bombardovanja našeg grada:

– To ne znači da su izbledela sećanja na taj dan, ali i sve događaje iz 1999. godine. Ostajem pri stavu da možemo da oprostimo, ali ne i da zaboravimo. Neka je večna slava svim žrtvama NATO agresije na našu zemlju. Potrudićemo se  da se na dostojastven način, naredne godine, sa neizbežnom tugom kraj “Tuge”, prisetimo ovog događaja i poklonimo senima nastradalih boraca iz našeg grada i okoline u ratovima devedesetih i tokom NATO agresije na SRJ- rekao je Radojčić.

Šta se desilo u noći između 31. maja i 1. juna, neposredno i tokom bombardovanja Kikinde, pre nekoliko godina, ispričao nam je Savo Orelj, penzionisani oficir. Prenosimo najzanimljivije detalje svedočastva tada starešine 14. pešadijske brigade:

-Iz naše kasarne su još ranije izmešteni ljudstvo, borbena tehnika i oružje. U objektu je ostalo 12 vojnika. Pogođeni su magacin za municiju, objekat Centra za obuku pasa, a jedna bomba je završila u obližnjoj njivi našeg sugrađanina Stevice Radulaškog. Projektil težak između 400 i 600 kilograma još uvek je pod zemljom. Iz italijanske baze Avijano, na zadatak je te noći poletela grupa aviona NATO alijanse. Bila je to lovačko bombarderska eskadrila vojske Španije:

-U vazdušni prostor naše zemlje ušli su Hrvatske. Kod Iđoša su izbacili dva rezervoara goriva, a onda izvršili raketni napad pomoću satelitskog navođenja. Rakete su pogodile kasarnu. Jedna je pala na magacin za municiju. Dve se obrušile na Centar za obuku pasa, dok je poslednja pala u obližnju njivu.

Još uvek je  tamo, na dubini od 11,5 metara. Čeka se dan kada će bomba konačno biti uklonjena. Iako članovi NATO alijanse, Španci su morali da učestvuju u borbenim operacijama, ali su na sve načine izbegavali da razaraju našu zemlju. Piloti su znali da gađaju prazne objekte. Srećom, bombardovanje kasarne i Kikinde je prošlo bez ljudskih žrtava- ispričao je Orelj.