KIKINDA- Ove godine se obeležava 100 godina od otkrića insulina-leka koii je promenio lečenje dijabetesa. Insulin je u pravom smislu bio otkriće koje život znači za milione ljudi i smatra se jednim od najznačajnijih trenutaka u istoriji medicine. To je bio samo početak u razumevanju i lečenju šećerne bolesti, od koje boluje svaka 10. osoba u svetu.

Insulin danas predstavlja važnu terapijsku opciju u lečenju dijabetesa, koji osim efekta na metabolizam šećera ima i uticaja na brojne metaboličke procese i sveopšte funkcionisanje našeg organizma.

Koje su najvažnije inovacije u oblasti insulina u proteklih 100 godina, da li u uslovima pandemije korone dijabetičari imaju povećan zdravstveni rizik i kako osobe sa dijabetesom mogu da dođu do endokrinologa, ukoliko je potrebna promena terapije ili saveta, samo su neka od pitanja za dr Dušana Jerinkića, specijalistu interne medicine, endokrinologa.

Koliko je značajno otkriće insulina za osobe sa dijabetesom?

Otkriće insulina te davne 1921. godine, a kasnije i njegova primena, zaista se može nazvati otkrićem koje život znači, jer je dijabetes od smrtonosne – postao bolest sa kojom se živi. Danas osobe sa dijabetesom, uz adekvatnu terapiju, gotovo da nemaju ograničenja u životu i aktivnostima. Čak i profesionalno bavljenje sportom i postizanje izuzetnih rezultata je sasvim moguće. Sama ova činjenica je već dovoljan razlog da razumemo značaj ovog otkrića za medicinu. U prilog tome govore i čak tri dodeljene Nobelove nagrade za otkriće i unapređenje molekula insulina.

Koje su to najvažnije inovacije u oblasti insulina obeležile proteklih 100 godina?

Nakon inicijalnog oduševljenja otkrićem, počeli su da se uviđaju različiti nedostaci u postojećem insulinu i ukazala se potreba za daljim usavršavanjem molekula. Prvi insulini su bili životinjskog porekla. Iako su ti molekuli u velikoj meri slični ljudskom, ipak nisu identični. Dovodili su do brojnih imunih reakcija u organizmu čoveka, koje su mogle biti izuzetno opasne. Pored toga, imali su izrazito kratko dejstvo, bilo je potrebno primenjivati potkožne injekcije čak i više od 5 puta dnevno.

Tada se počelo sa ispitivanjima kako da se dejstvo insulina prilagodi željenom profilu (dugo i ravno ili izuzetno brzo i kratko dejstvo) i kako se mogu sintetisati insulini hemijski identični ljudskom. Tako je 1982. godine proizvedenprvi tzv. humani insulin, semi-sintetskim procesom iz svinjskog insulina. Posle mnogo godina i različitih ideja, prava revolucija je nastupila pojavom insulinskih analoga. Ovi moderni insulini pored efikasnog snižavanja nivoa šećera u krvi imaju profil dejstva najsličniji prirodnom insulinu, ređe dovode do epizoda niskog nivoa šećera u krvi i omogućavaju značajnu fleksibilnost pri primeni. Dobra vest je da ove insuline imamo dostupne na tržištu u Srbiji.

Uporedo sa unapređenjem samog molekula, unapređivan je i način primene insulina?

 Od šprica i igle, prvo staklenih, pa jednokratnih plastičnih, danas imamo moderne pen brizgalice, među kojima su i one koje koriste iglice i od samo 4 milimetra. Prva brizgalica u obliku penkala (pen), osmišljena je osamdesetih godina prošlog veka. Nakon različitih unapređenja, pen brizgalice su danas standard u primeni insulina. I zato je važno nagalasiti da pacijenti na insulinskoj terapiji danas zahvaljujući savremenim insulinskimpenovima,koje praktično nose sa sobom, mogu na jednostavan način sami sebi dati insulinkada je potrebno.

Da li je insulin danas prevaziđena terapija u lečenju dijabetesa?

Insulin je daleko od prevaziđenog leka i predstavlja najefikasniju terapijsku opciju u lečenju dijabetesa! U osnovi same bolesti dijabetesa postoji ili poremećaj na nivou sekrecije insulina u pankreasu ili njegovog efekta na periferna tkiva, tako da je praktično insulin terapija kojom nadoknađujete ono što u organizmu ovih osoba prirodno nedostaje. Tako je insulin nezamenljiv lek u tipu 1 dijabetesa, ali i kada govorimo o tipu 2 dijabetesa insulin je važna terapijska opcija koja se uvodi ukoliko se sa oralnim antidijabeticima ne postignu odgovarajući terapijski ciljevi.

Čak i u trenutnoj situaciji, insulin je kao proverena terapijska opcija naveden u zvaničnim preporukama za lečenje osoba sa dijabetesom tokom COVID infekcije, gde se kod pacijenata na insulinskoj terapiji navodi da se insulinska terapija nikad ne obustavlja. Tako da je insulin jedan od proverenih i preporučenih lekova koji mogu da se primenjuju kod pacijenata sa dijabetesom, a koji imaju COVID infekciju.Takođe, insulin je lek koji se jako dobro kombinuje sa ostalim lekovim za lečenje dijabetesa. Važno je još jednom napomenuti dami danas imamo prilikuda primenjujemo moderne insulinske analoge kojiefikasnosnižavaju vrednosti šećera u krvi uznizak rizik za pojavu hipoglikemija, što je u mnogome doprinelo boljem kvalitetu života osoba sa dijabetesom.

U današnjim uslovima COVID pandemije, da li osobe sa dijabetesom imaju povećan rizik za razvoj komplikacija usled infekcije?

Osobe koje imaju dijabetes nemaju veću verovatnoću da dobiju COVID-19 od opšte populacije. Međutim, COVID-19 može izazvati teže simptome i komplikacije kod nekih osoba obolelih od dijabetesa. Osobe sa dijabetesom koje imaju pridružene druge bolesti, kao što su kardiovaskularna oboljenja, imaju dodatan rizik za razvoj komplikovane infekcije korona virusom.

Osobe koje nemaju komplikacije i čiji je nivo šećera u krvi dobro regulisan nemaju veći rizik od razvoja težih oblika COVID-19 od opšte populacije. Zato je u ovom trenutku važno da se vratimo na osnovne ciljeve lečenja dijabetesa, odnosno da se skrene pažnja na bolju kontrolu bolesti i da uz primenu adekvatne terapije pomognemo da se pacijenti osećaju dobro i kako bi prevenirali nastanak komplikacija.

Šta je cilj dobre glikemijske kontrole?

Krajnji cilj dobre glikemijske kontrole je prevencija komplikacija koje se javljaju kao posledica loše regulisanosti nivoa šećera u krvi, kao i povećanje kvaliteta života pacijenta. Komplikacije koje se javljaju podrazumevaju mikrovaskularne (retinopatija, neuropatija i nefropatija) i makrovaskularne komplikacije kao što je infarkt miokarda. Poznato je da se sa svakimsmanjenjem HbA1c smanjuje i rizik od pojave komplikacija. Zato je važno sprovođenje sledećih mera:

Redovne kontrolešećera u krvi iHbA1c (glikoziliranog hemoglobina) koji je pokazatelj prosečnog nivoa šećera u krvi tokom perioda od 3 meseca pre merenja i održavanje vrednosti u ciljnim opsezima

Pridržavanje higijensko-dijetetskom režimukojeg čine:

Zdrava i izbalansirana ishrana

Redovna fizička aktivnost

Redovna primena propisanih lekova prema uputstvu lekara

Kod pacijenata koji imaju i pridružene kardiovaskularne bolesti, važno je i održavanje krvnog pritiska i lipidnog statusa (nivo holesterola i triglicerida) u granicama normale.

Na koji način osoba sa dijabetesom može doći do endokrinologa ukoliko je potrebna promena terapije ili savet?

Pacijenti koji su upućeni kao hitni ili prioritetni imaju apsolutnu prohodnost i primaju se 24 sata dnevno u Prijemnoj ambulanti kikindske bolnice. Potom se u zavisnosti od kliničkog nalaza, preduzima odgovarajuća dijagnostika i terapija. Potrebno je naglasiti da su u prethodnom periodu primećene određene poteškoće u pristupačnosti zdravstvene zaštite naših pacijenata.

Dešavalo se, nažalost, da pacijenti dolaze sa neprihvatljivo neregulisanim šećerima. Pojedini i sa zapuštenim izuzetno visokim i po život opasnim poremećajima glikoregulacije. U skladu sa epidemiološkom situacijom endokrinološka ambulanta prilagođava svoj rad.Imajući u vidu potrebe pacijenata koje se ne mogu planirati izabrani lekari imaju mogućnost da u skladu sa svojom procenom adekvatno pripreme pacijenta i upute ga po potrebi uz uput  i ranije i češće. Endokrinološka zaštita u sklopu internističke službe  potrudiće se da sve takve pacijente na najadekvatniji način zbrine.

Radi efikasnosti posla potrevno je da pacijent pribavi adekvatnu laboratorija, izmereni šećer kod kuće u toku nekoliko prethodnih dana, prethodnu medicinsku dokumentaciju, ali i da ponese lekovieod kuće. Zako pripremljeni pacijenti mogu svakodnevno da se jave u prijemnu ambulantu. Obzirom na unutrašnju organizaciju Internističke službe možda bi slanje pacijenata utorkom bilo najefikasnije i najpoželjnije. Savetovalište za dijabetes funkcioniše u okviru kikindskog Doma zdravlja pa pacijenti mogu i njima da se obrate. Pacijenti se u slučaju preke potrebem mogu zbog saveta javljati i na telefon Opšte bolnice.

Bez obzira da li se pacijenti javljaju telefonom ili lično, treba da pripreme sve šećere koje su izmerili kod kuće, najsvežiju laboratoriju i drugu medicinsku dokumentaciju, kao i da naprave spisak lekova koje sada piju. Međusobna saradnja bi na takav način bila najefikasnija i najkorisnija. Broj Internističke ambulante  je 064 886 59 26. U Prijemnoj ili Internističkoj ambulanti mogu da se zamene pokvareni penovi za insulin, ali i aparati za samopomeranje šećea u krvi.