KIKINDA- Božićni uspon na Kinđu, naš najviši vrh, koji se “propinje” na nadmorskoj visini od 93, 4 metra, ispunio je očekivanja članova Planinarskog društva “Kinđa” i gostiju iz Beograda.

Članovima Planinarskog kluba “Balkan” veoma se, kako kažu, svidela poseta Kinđi, ali i Arači. Kikinđani su ih domaćinski ugostili i ponudili ukusan zalogaj. I vreme im je danas bilo naklonjeno, pa je sa vrha Kinđe pucao pogled na nepregledne njive, naš grad i neka od okolnih sela:

-U zavisnosti kako je definišu, Kinđa je za istoričare vidikovac, dok arheolozi kažu da je brežuljak, smeštem usred blagorodne ravnice, zapravo humka.

Velih broj Kikinđana sentimentalno je vezan za najviši vrh u našem ataru. Za mene lično, a verujem i kolege, nema dileme da se sa ovog vrha pruža srcu najmiliji pogled- kaže za naš portal Branislav Basara, predsednik PD “Kinđa”. Da je zbilja tako potvrđuje i Radivoj Lagundžin, član Kinđe”

-Već sam šesnaest godina član sam  “Kinđe”, a ovu tradicionalnu šetnju i uspon na Kinđu ne propuštam. Najkraćemo rečeno, bilo je okrepljujuće. Pogled je zaista fantastičan- priznaje Lagundžin. Sam vrh humke Kinđa izdiže se samo 5,3 metara iznad okoline. Kikinđani i njihovi gosti, u oba pravca, prepešačili su ukupno 9, 6 kilometara. Basara kaže da ovom šetnjom i usponom na Kinđu, već po tradiciji, otvaraju kalendarsku godinu:

-Imamo veoma ambiciozne planove. Planiramo planinarske ekspedicije širom Srbije i sveta. Maroko, Italija i Slovačka neke su od država koje ćemo posetiti. Imamo želju da odemo i u Iran, ali će taj put zavisiti od političkih prilika- navodi Basara.

Kinđa je, kako kažu u kikindskom Narodnom muzeju, jedna od najočuvanijih humki na ovom području. Iako nikada nisu obavljana arheološka istraživanja, na osnovu analogija,  može se reći da datira iz perioda bakarnog doba i najezde stepskih plemena. Na osnovu veličine, sasvim je izvesno da je bila grobno obeležje osobe izuzetnog ranga.

Kinđa nije samo značajan arheološki lokalitet, nego je i deo prirodnog nasleđa, s obzirom na dosadašnju pokrivenost autohtonom vegetacijom, što nije slučaj s drugih humkama. Nekoliko kilometara dalje od Kinđe, nalazi se arheološki lokalitet Gradište. Na tom mestu su pronađeni delovi alata, grčarija i ostali predmete koje su ljudi na ovim prostorima koristili 4.000 do 5.000 godina pre nove ere.

(foto, privatna arhiva)