KIKINDA- Kroz ovaj naš zajednički serijal “Ko su dobri ljudi?”, korak po korak, učimo kako da prepoznamo i probudimo ono najbolje u sebi. Do sada smo se osnaživali kroz mudrost i znanje, učeći kako da promišljenije sagledavamo svet oko sebe. Zatim smo otkrili snagu odvažnosti, koja nam daje hrabrost da se suočimo sa životnim izazovima.

Danas je vreme za novi korak na putu ličnog razvoja. Vreme je da se osnažimo kroz dve blisko povezane vrednosti: poštenje i pravednost. Martin Seligmen i Kristofer Peterson, autori jedne od najpoznatijih klasifikacija ljudskih vrlina i karakternih snaga, pravednost su svrstali među šest temeljnih ljudskih vrlina. Ova vrlina se pokazuje u spremnosti da aktivno zastupamo ono što smatramo ispravnim, umesto da čekamo da neko drugi uspostavi red. Možemo je zamisliti kao unutrašnji kompas koji nas usmerava ka pitanju:
Šta je u ovoj situaciji ispravno za sve nas?

Pravednost se stavlja na ozbiljnu probu kada posao dobije kandidat sa slabijim kvalifikacijama zato što ima vezu ili pripada određenoj političkoj stranci; kada se zakon strogo primenjuje na običnog čoveka, a za osobu sa novcem i uticajem pronalaze izuzeci; ili kada odgovornost za štetu snosi zaposleni sa najmanje moći, dok onaj ko je doneo pogrešnu odluku ostaje zaštićen. U takvim trenucima donosimo odluku: hoćemo li izabrati liniju manjeg otpora, zažmuriti i reći da nas se to ne tiče ili ćemo slediti svoj osećaj za ono što je ispravno?
Tri stuba pravednosti u svakodnevnom životu
Socijalna psihologija pokazuje da ljudi pravednost procenjuju kroz nekoliko povezanih elemenata: kroz raspodelu, postupak donošenja odluke i način na koji su tokom tog postupka tretirani.
Pravedna raspodela- merilo uloga i truda

Tokom podele obaveza u kući ili svakodnevnih zadataka na poslu, procenjujemo koliko je ko uložio vremena, znanja i energije. Raspodelu doživljavamo kao pravedniju kada se zasniva na jasnom i odgovarajućem merilu. Kada se u nekom timu poštuje doprinos svakog člana, dok lične simpatije, položaj ili glasnost pojedinca ne određuju kome će pripasti zasluge, na delu je pravičnost.
Pravedan proces- jasna pravila za sve
Kada situacija zahteva donošenje odluke koja se nekome neće svideti- bilo da ste roditelj koji pravi raspored korišćenja kompjutera ili osoba koja u firmi raspoređuje dežurstva- važnu ulogu imaju jasna i unapred poznata pravila.Istraživanja pokazuju da ljudi lakše prihvataju čak i ishod koji im lično ne ide u korist kada su imali priliku da iznesu svoj stav i kada veruju da je postupak bio transparentan i dosledan.
Pravedan odnos- čuvanje tuđeg dostojanstva

Važan deo pravednosti predstavlja način na koji postupamo prema ljudima tokom donošenja i saopštavanja odluke. Uvažavanje, istinito objašnjenje i osnovno poštovanje važni su i kada je osoba pogrešila ili njen zahtev ne može biti prihvaćen. Ispravna odluka saopštena grubo, ponižavajuće ili sa pozicije nadmoći može ozbiljno narušiti odnos i poverenje. Pravedno postupanje zato obuhvata i samu odluku i način na koji je sprovodimo.
Kako nam pravednost vraća osećaj sigurnosti?
Potreba za pravednošću u svakodnevnim odnosima može se objasniti teorijom upravljanja neizvesnošću. Kada ne znamo šta možemo da očekujemo, kome možemo da verujemo i hoće li se pravila sutra primenjivati na isti način, postajemo osetljiviji na pravedno i nepravedno postupanje.Kada se dogovori krše, obećanja ne ispunjavaju, a pravila menjaju prema trenutnoj koristi, rastu napetost, nesigurnost i nepoverenje. Jasna pravila i njihova dosledna primena vraćaju osećaj predvidljivosti i sigurnosti. U psihologiji postoji i pojam altruističkog kažnjavanja. On označava spremnost osobe da podnese određeni lični “trošak” kako bi sankcionisala prekršioca pravila, iako od toga nema neposrednu materijalnu korist.

Srodnu spremnost da se zauzmemo za pravičnost vidimo kada kolega na sastanku kaže: “Ova ideja je zapravo njena, ona je uradila najveći deo posla”, ili kada prolaznik opomene osobu koja bezobzirno ostavlja smeće u parku. Takvo ponašanje može doprineti poverenju i spremnosti ljudi na saradnju. Kada vidimo da postoje osobe koje se ne rukovode isključivo sopstvenom koristi, dobijamo potvrdu da pravila i odgovornost imaju vrednost.
Kako nas poštenje i pravednost menjaju?

Osnažiti se u pravednosti znači razvijati moralnu doslednost i spremnost da stvari merimo poštenim aršinom, bez obzira na trenutnu korist ili pritisak okoline. Svaki put kada izaberemo pošten postupak umesto prečice i podržimo pravilo koje treba da važi za sve, jačamo sopstvenu doslednost i odgovornost. Istovremeno doprinosimo odnosima u kojima ljudi imaju više razloga da veruju jedni drugima.
Poruka za kraj
Poštenje i pravednost pokazuju se u svakodnevnim odlukama: u načinu na koji delimo obaveze, priznajemo zasluge, primenjujemo pravila i reagujemo kada vidimo da je neko oštećen. Pre sledeće odluke koja utiče i na druge ljude, zastanite i zapitajte se:
Da li bih isto pravilo i isti postupak smatrao pravednim kada bi se naše uloge zamenile?

Svaki put kada izaberemo pošten postupak umesto lične koristi ili prečice, postajemo dosledniji svojim vrednostima, a odnose oko sebe činimo sigurnijim i pouzdanijim.
Tatjana Tanović, psiholog i psihoterapeut Centra “Poveži se”. Ulica Jovana Jovanovića Zmaja 47. Kontakt telefon 069- 435 26 86. Njene stručne savete i preporuke objavljujemo











































