KIKINDA- Nakon prošlogodišnje sjajne izložbe “Podunavske Švabe na jugoistoku Evrope”, koju su Nemačko udruženje iz našeg grada i Centralni muzej iz Ulma upriličili povodom obeležavanja 300 godina od naseljavanja podunavskih Nemaca u ove krajeve, još jedan kuturni događaj zainteresovao je Kikinđane.

U Galeriji “Terra” otvorena je izložba “Naseljavanje podunavskih Švaba u Vojvodini”. Autori su se potrudili da fotografijama i panoima verno dočaraju kako je izgledao život njihovih predaka. Kolonisti pristigli tokom 17. i 18. veka iz severnog i zapadnog dela Nemačke, upustili su se u pretvaranje močvarnog u plodno zemljište.

Formirano je 30 manjih i 27 većih naselja poput Sent Huberta, Soltura, Šarlevila, Hajfelda i Mastorta. Najreprezentatinija zdanja u Kikindi i okolini sežu iz tog perioda, a kolonisti su gradili i kanale. Veliki Begejski kanal od Temišvara do Velikog Bečkereka. Predsednik udruženja, Aleksandar Konečni, naveo je da izložba predstavlja podsećanje na to kada su i kako Nemci iz različitih krajeva Nemačke došli u Vojvodinu:

– Ovom izložbom želimo da ukažemo na deo istorije Vojvodine koji su kreirali ljudi pristigli iz raznih krajeva Nemačke. Svojim radom oni su doprineli da Vojvodina bude na nivou na kom je danas. Naše udruženje u Kikindi postoji od 2003.

Trudimo se da, u duhu tolerancije,  negujemo nemačku kulturu i običaje na ovim prostorima-rekao je Konečni. Zamenica predsednika udruženja, Hilda Banski, apostrofirala je,možda, našoj javnosti nedovoljno poznatu istorijsku činjenicu:

-Interesantno je spomenuti da su 1922. godine, svi kolonizovani Nemci, dobili jedinstven naziv podunavske Švabe. Tako je rođeno najmlađe nemačko pleme. Najmasovnije naseljavanje bilo je za vreme Marije Terezije. To je period  Terezijanske kolonizacije. Prethodila joj je Karolinska, dok je treća Jozefinska kolonizacija- saoštila je ona. Otvaranju izložbe u organizaciji Nemačkog udruženja Kikinda, prisustvovala je i Stanislava Hrnjak, predsednica gradske Skupštine:

– Te tri kolonizacije, naročito u vreme Marije Terezije, bile su vrlo dramatične. Tada su mnogi ljudi ostali bez svojih domova i života, jer je od močvare trebalo napraviti žitnicu. Danas ovde žive naslednici kolonista, koji su iza kolonizacije podunavskih Švaba došli u ove krajeve. Mislim da nepravedno malo govorimo o tim delovima istorije-  ocenila je Hrnjak.

Pored sugrađana i članova udruženja, otvaranju izložbe prisustvovali su predsednik Nacionalnog saveta nemačke nacionalne manjine, predsednik Kancelarije za Banat, kao i predstavnici Nemačkog foruma iz Žombolja.

U sklopu izložbe izloženi su i radovi u terakoti iz ciklusa “Seobe” kikindskog vajara Jovana Blata.  Autor najstoji da skrene pažnja posmatrača na, u našem društvu, sve izraženiju pojavu dobrovoljnog migriranja.

(foto, Čedomir Vujanić i GRADSKI)