Badnjak

KIKINDA- Badnjak će do porte crkve Svetog Nikole, ali i pravoslavnog hrama Svetih Kozme i Damjana doneti dve grupe konjanika, praćenih fijakerima i zapregama. Na ovaj način se badnjak ponovo donosi od 1993. godine. Prošle godine je badnjak, zbog izuzetno hladnog vremena, do porte crkve Svetog Nikole isporučen u džipu. Drugu grupu konjanika predvodio je Dragan Radnović Dabi. Njih zima nije iznenadila. Badnjak su do porte pravoslavnog hrama  Svetih Kozme i Damjana doneli na tradicionalan način. Tako će biti i ovoga puta, a badnjak će biti upaljen u 15 sati.

Na Badnji dan, povorku čine poznati kikindski paori i konjari koji drže do tradicije i iskreno se raduju Božiću. Uvek je neko drugi domaćin veseloj povorci:

– Biti domaćin konjanicima koji idu po badnjak u Šumicu, kao i učesnicima kolone, velika je privilegija. Meni je po drugi put ta čast ukazana. Ugostiću tidesetak konjara. Ugrejaću ih vrućom rakijom i kuvanim vinom. Pre dolaska do porte pravoslavnog hrama Svetih Kozme i Damjana i paljenja badnjaka, sugrađanima ćemo deliti hrastove grančice- kaže za portal Gradski.online  Radnović.

Neuobičajeno toplo vreme za ovo doba godine postaraće se da na Badnji dan sve protekne u najboljem redu. Iz Konjičkog kluba “Banat” najavljuju da će je skup konjanika i zaprega zakazan u 14 sati, u ulici Generala Drapšina, ispred Parohijskog doma. Donošenje i paljenje badnjaka, u porti crkve Svetog Nikole, zakazano je u 15 sati. Konjanici će, pre toga, hrastove grančice  deliti okupljenim sugrađanima.

Konjari podsećaju da na Badnji dan domaćice serviraju posnu hranu i to ribu, pasulj, kuvane suve šljive i nasuvo sa makom, dok za Božić pripremaju živinsku supu, sos od paradajza, pa onda krompir, kobasice, svinjsko pečenje… Ručak počinje molitvom. Česnica je nezaobilazna, a domaćice stavljaju sitan novac ili zlatnik. U nekim domovima održao se običaj da se za vreme lomljenja česnice pale tri sveće- za zdravlje, porodicu i za žito.

Božić je dan praštanja i opraštanja od svih počinjenih grehova u toku godine. Veruje se da kreveti ne treba da se nameštaju do trećeg dana Božića, da se sreća ne bi „iščistila“ iz kuće. Prethode mu Badnji dan i veče kad stižu korinđaši. Po kući treba posuti slamu, a posebno po gostinskoj sobi. Slama u kući treba da stoji sve do trećeg dana Božić. Na Božić se dočekuje položajnik i bliža rodbina. Ko na Božić prvi dođe u kuću, domaćin ga daruje. Takođe, na Božić se kumovima nosi kolač.