KIKINDA- Zahvaljujući angažmanu Milana Ružića, izvršnog direktora Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije injegovih kolega ornitologa, Kikinda je promovisana u najveće urbano zimovališta sova ušara na planeti. Iako o ličnom i profesionalnom angažmanu nerado govori, Kikinda mu se 2019. godije odužila.

Ružić je dobio gradsko priznanje za promociju i predstavljanje Kikinde u svetu. U razgovoru za portal GRADSKI kaže da mu je drago što priča o sovama ne gubi na aktuelnosti. Primećuje da je poslednjih godinama mnogo toga urađeno, ali da ima prostora za uzlet eko turizma:

– U Kikindu su počeli da dolaze ljudi iz celog sveta. Da vide sove, ljudi su stizali iz Kanade, SAD, Kine… O Evropi da ne govorim. Od ovdašnjih ugostitelja sam čuo da tokom zime u Kikindu dolaze Beograđani i Novosađani. Imam dosta prijatelja koji kažu da bar jednom godišnje moraju da dođu da vide sove. Onda obično ovde prespavaju, odu na neku svirku… To je veoma bitno. Period korone koji je iza nas, ostavio je velike posledice na psihu ljudi. Kad su se epidemijske prilike normalizovale, ovakve prirodnjačke priče doživele su pravi bum. Ne bi bilo dobro da u zimskom periodu nagrne 10.000 ljudi. Rasterali bi sove, ali sam mišljenja da je potrebno da za takve turiste napravite još bolje uslove.

Šta konkretno predlažete ugostiteljima i turističkim poslenicima?

-Da porade na marketingu. Postoji veliki broj ljudi koji bi došli, al ih treba možda dodatno motivisati i ubediti. Čudno mi je i da nemate kvalitetan kratak film o gradu sova, ne duži od pet minuta. Danas se komunicira na društvenim mrežama. Neverovatno mi je da u vašim hostelima nemate brošure sa najvažnijim informacijama o sovama. Dakle, nedostaju informacije koje bi turistima, tek pristiglim u Kikindu, omogućile da saznaju sve o najvećem urbanom zimovalištu sova ušara na planeti. Kikindi nedostaju i lokalni vodiči, koji dobro govore neki inostrani jezik, poznaju ptice i najvažnije znamenitosti. Znate, turizam je ozbiljna industrija.

Da li je ipak vidljiv napredak Kikinđana u pogledu eko turizma?

Definitivno jeste jer su, kad god dođem, restorani puni. Ista je stvar i sa smeštajnim kapacitetima. To je prvi i jasan signal da svi mi radimo dobru stvar. Vidim da je i privreda u Kikindi oživela i da dolaze ljudi koji rade u nekim inostranim firmama. Od oktobra do marta obično ljudi manje putuju, ali je, srećom, ovde obrnuta stvar. Evo, gosti koje sam doveo u Kikindu da vide sove i ja smo jedva našli smeštaj. To govori da ima novca, a mi ovde govorimo o eko turizmu. Svaki takav gost kreira nekoliko radnih mesta, naročito u ugostiteljstvu. Gosti će uvek iz Kikinde poneti i neki suvenir.

Ko su gosti kojima ste bili domaćin u Kikindi?

Svi su Britanci. Sove su došli da vide advokat, dva univerzitetska profesora i još jedna profesorica koja predaje na Medicinskom koledžu u Londonu. Iako su proputovali ceo svet, nisu hteli da propuste priliku da uživaju u Kikindi i posmatraju sove na granama u centru grada i okolini grada.

Uvek insistiram na tome da se eko turizam u Kikindi unapređuje. Vrlo rado delim znanja sa ljudima u vašoj lokalnoj zajednici. Važno je da gostima pričamo zanimljive priče i pokazujemo im sve znamenitosti. Još uvek su u Velikoj Britaniji i SAD ljudi zbog kovida u grču. Još se otežano putuje, ali se dolasci u Kikindu ne otkazuju.

Zašto Kikindu ove zime nije posetio Dejdiv Lindo(vić), britanski ekspert za proučavanje ptica i novinar?

-Dejvid je bio sprečen sad da dođe jer ima neke druge ugovorene ture, ali on ima apsolutno poverenje da mi ovde možemo sve sami da organizujemo. To je za mene velika stvar. Inostrani turisti vole da imaju svog vodiča, naravno i nekog lokalnog.

Stvari koje je on uradio su od neprocenjivog značaja. On je kontaktirao najveće svetske medije i preneo puno priča o sovama i Kikindi. U nekoliko navrata, o Kikindi su pisali prestižni magazini koje čitaju ljubitelji prirode. Tamo završavaju priče koje neko debelo sponzoriše, ili priče koje su mnogo jake. Kikindsku priču niko nije sponzorisao. Dejvid u šali voli da kaže da je “sin Kikinde”, ali i da se preziva Lindović.

Kako biste ocenili sve što su Kikinđani u prethodnih deset  godina uradili u pogledu promocije najvećeg urbano zimovališta sova ušara na planeti?

Napredak je fascinanatan. Ne postoji nijedan diplomata koji je došao u Srbiju, a da nije izrazio želju da dođe u Kikindu. Za mene je to neverovatno. U Kikindi sam dočekao sve ambasadore velikih država. Kad vam dolaze predstavnici diplomatskog kora, da se poklone prirodnim lepotama, to znači da ste uspeli. Naredni korak jeste da će Kikindu preporučiti za neku investiciju. Oni će preneti lepu reč tamo gde treba da se čuje. Takve stvari ne mogu da se plate novcem. I još nešto.

Uvek će vam u centru Kikinde neko prići i pokazati gde sove mogu da se vide. Neizmerno mi je zbog toga drago, ali i kad vidim kako bake i deke svojim unucima pokazuju sove. Ako decu naučimo da cene lokalne stvari, da vrednuju život i čuvaju životnu sredinu, oni će biti dobri ljudi. Srećan je grad u kom žive dobri ljudi. Grad dobrih ljudi mora da nastavi da živi. To je moja glavna poruka. Ako budemo gajili takve generacije, onda nema razloga da brinemo.