NOVI SAD/ADA- Norbert Kiš Bičkei iz Utrine kod Ade, pobednik je ovogodišnjeg takmičenja “Domaćinstvo koje su laste izabrale”. Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, po treći put, organizovalo je izbor za seosko gazdinstvo sa najvećim brojem aktivnih gnezda. U Norbertovom domaćinstvu postoje 48 gnezda lasta.
Ove godine je u takmičenju učestvovalo 44 domaćinstva iz svih delova Srbije. Prijavljeno je ukupno 590 aktivnih gneza koja trenutno nastanjuje 3.540 seoskih lasta koje dnevno pojedu više od tri miliona komaraca i muva. Seoske laste pored svoje prirodne vrednosti imaju i ekonomsku vrednost tako što vrše uslugu uklanjanja nepoželjnih insekata za čije zaprašivanje bismo morali da izdvojimo veliku svotu novca:
– Stočarstvo je ključno za opstanak seoskih lasta i brojnih drugih grupa organizama koji zavise od ovakvog čovekovog načina bavljenja poljoprivredom. Domaćinstvo Norberta Kiš Bičkeia je malo poljoprivredno gazdinsvo koje se bavi stočarstvom a laste su ih izabrale zato što ovde maju izobilje hrane, pogodna mesta za gnežđenje i niko ih ne uznemirava- kaže Slobodan Knežević iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.
Recept za uspeh na takmičenju je stočarstvo ali i drvene grede i plafoni u štalama. Svi dosadašnji pobednici takmičenja, uključujući i domaćinstvo Kiš Bičkei, imali su štale sa drvenim gredama i plafonom.
Drvene daske i grede u ovim domaćinstvima nisu obrađene što omogućava seoskim lastama da svoja gnezda koja prave od blata lakše zalepe. Domaćinstva koja nemaju drvene plafone u svojim štalama mogu postaviti jednostavne drvene police i na taj način privući seoske laste u svoje štale. Seoske laste (lat. Hirundo rustica) su ptice selice koje zimu provode u podsaharskoj Africi i svakog proleća prevaljuju hiljade kilometara ne bili se gnezdile u štalama srpskih domaćina.
Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije treću godinu za redom organizuje takmičenje „Domaćinstvo koje su laste izabrale“, kako bi ukazali na neodrživost moderne poljoprivrede koja u velikoj meri ugrožava prirodnu raznovrsnost, posebno kroz uništavanje prirodnih staništa, zagađenje vode, degradaciju zemljišta i emisije gasova staklene bašte.