NOVI SAD- Više od 120 ornitologa, članova i volontera Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, tokom januarskog sprovođenja Međunarodni popisa ptica vodenih staništa, posetilo je preko 1.500 lokaliteta na našim rekama, jezerima, ribnjacima, akumulacijama, močvarama, plavnim pašnjacima i slatinama.

Prema preliminarnim rezultatima popisa, zabeleženo je više od 300.000 ptica vodenih staništa. Tri najbrojnije vrste bile su lisasta guska, patka gluvara i obični galeb. Na zimovanju kod nas, po prvi put, je potvrđen i grogotovac, vrsta plovke koja inače zimuje u Africi i koja izuzetno retko prezimi u Evropi. Od ostalih retkih vrsta beleženi su još kudravi nesiti, ražanj, veliki crnoglavi galebovi, gakovi, mali i veliki labudovi, crni i baršunasti turpani, srednji ronci, crvena lunja, crni orlovi, prevezi, riđogrli i ušati gnjurci, zlatni vivci, crvene čaplje.

-Januar je i ove zime bio nepredvidiv, baš kao i prethodnih godina. Ledeni dani sa snegom i jakim vetrom otežavali su nam rad na terenu, a niske temperature su dovele do ledostaja na većini stajaćih voda. Planiranje je dodatno bilo ugroženo i komplikovano zbog epidemije koronavirusa i oboljevanja naših saradnika, ali smo ipak uspeli da obiđemo gotovo sva najvažnija vodena staništa- rekao je Marko Šćiban, koordinator Međunarodnog popisa ptica vodenih staništa u Srbiji i nastavio:

– Dunav, Tisu i Begej smo ponovo istraživali sa plovila, dok je većina lokaliteta bila obilažena peške. Zajedno sa kolegama iz Hrvatske ponovo smo uspeli da u potpunosti obiđemo reku Dunav sve do bugarske granice. Najmnogobrojnija akcija bila je na području ušća Save u Danav gde su sa više lokacija brojani galebovi i mali vranci- dodao je Šćiban.

Ptice su ponovo popisivane i na Tamišu, Drini, Nišavi, Vidrenjaku, Bosutu, Peku, Velikoj i Zapadnoj Moravi, Grabovici, Limu, Zasavici, Jegrički, Timoku, Boljetinskoj i drugim rekama. Alarmantno je što su na većini obiđenih lokaliteta zabeleženi različiti vidovi ugrožavanja prirode – otpadne vode, deponije, krivolov, prekomeran lov, preoravanja staništa. Priobalja reka, jezera i kanala su sve više degradirana, uzurpirana ilegalnim ljudskim aktivnostima i divljom gradnjom.

Saznanja do kojih se dolazi kroz ovo istraživanje koriste se za preduzimanje konkretnih mera za zaštitu populacija divljih ptica i vodenih staništa koja su značajna za očuvanje biodiverziteta i ostalih prirodnih resursa na međunarodnom nivou. Podaci prikupljeni u Srbiji objedinjuju se i šalju u svetsku bazu podataka koju vodi organizacija Wetlands International.

(foto, Aleksandar Urošević)