KIKINDA- Većina ljudi van medicine nikada nije ni čula za paraštitaste žlezde, niti znaju njihovu ulogu u endokrinom sistemu. Postoje četiri paraštitaste žlezde koje su veličine zrna pšenice i smeštene su na zadnjoj strani štitaste žlezde. Njihova vizuelizacija ultrazvučnim pregledom je nemoguća, osim u slučajevima kada su jedna ili više znatno uvećane i tada se može uočiti uz pregled same štitaste žlezde.

Uloga u endokrinom sistemu

Paraštitaste žlezde su zadužene za regulaciju metabolizma kalcijuma, magnezijuma i fosfora. Ovo se ostvaruje tako što luče paratireoidni hormon (PTH), polipeptidni hormon koji je zadužen za homeostazu kalcijuma prvenstveno. Nivoi PTH i serumskog kalcijuma su obrnuto proporcionalni. Kada je Ca nizak, PTH preko vitamina D deluje na mnoge receptore u orghanizmu tako što mobiliše kalcijum i povećava njegovu apsorpciju. Kada su kalcijum i vitamin D visoki oni preko negativnog dejstva na ćelije paraštitaste žlezde i smanjuju sekreciju PTH. Kao što je već rečeno, vitamin D je glavni posrednik u regulaciji nivoa Ca i svoje efekte ostvaruje pretežno preko crevnog trakta i bubrega.

Na nivou kostiju glavna uloga PTH se ostvaruje preko posebnih ćelija koje se zovu osteoklasti i koji dovode do gubitka koštane mase, koji je najznačajnije izražen na kuku i distalnom delu podlaktice. Na nivou bubrega PTH deluje na same tubule bubrega i smanjuje izlučivanje kalcijuma preko urina, ali i učestvuju u pretvaranju Vitamina D u aktivni oblik koji se odvija u bubrezima. Na nivou creva PTH povećava apsorpciju kalcijuma, a 70 do 80 odsto se odvija u završnom delu tankog creva.

 Kliničke posledice pojačane funkcije paraštitastih žlezdi

– Obzirom na to da svoje efekte PTH ostvaruje preko kostiju, bubrega i gastrointestinalnog trakta, poremećeni nivoi dovode do poremećaja na nivou ovih sistema, prvenstveno na koštani sistem. Glavna posledica je konstantno povisen nivo kalcijuma u serumu-hiperkalcemija, koja može biti toliko visoka da dovede do fatalnog ishoda. Nespecifični simptomi su muka,povraćanje, zatvor, izmenjeni mentalni status. Poremećaji na nivou kardiovaskularnog sistema-hipertenzija, aritmije i kardiomiopatija mogu biti simptomi koji se inače ne bi primarno povezali sa ovim bolestima. Pankreatitis je retka manifestacija,ali može dovesti do smrtnog ishoda- kaže dr Tijana Marčeta, endokrinolog Opšte bolnice Kikinda.

Često prvi simptom hiperkalcemije i poremećenog rada paraštitastih žlezda može biti kamen u žučnoj kesi ili bubregu. Dugoročno, povišen PTH dovodi do oštećenja kostiju i smanjene koštane mase- osteoporoze I povišenog rizika od preloma. Nekada pojava preloma kuk ili podlaktice može biti prvi symptom pojačanog rada paraštitastih žleda. Dugoročno povišen kalcijum koji dovodi do taloženja kamenaca u burezima može dovesti do nepovratnog oštećenja bubrežne funkcije. Hipoparatireoidizam (smanjena funkcija) je mnogo ređi i teže se otkriva zbog nespecifičnosti simptoma. Glavni simnptomi se javljaju zbog niskih vrednosti serumskog kalcijuma i pretežno su povezane sa mišićima i nervima. Pacijenti prijavljuju slabost, malaksalost, grčeve u mišićima ili tetaniju. Osim retkih urođenih bolesti ili autoimunih procesa, najčeće nastaje kao posledica zračenja ili operativnih procesa u vratnoj regiji, naročito posle operacija odstranjivanja velikih struma štitaste žlezde.

Dijagnostika

Kod svih pacijanata potrebno je iz krvi odrediti vrednosti ukupnog kalcijuma,jonizovanog kalcijuma, fosfora, magnezijuma, vitamina D i paratireoidnog hormona (PTH). Potrebna je I procena bubrežne funkcije, uz sakupljanje 24 h urina da bi se izmerila količina kalcijuma koji se izluči. Denzitometrija- DXA pregled je neophodan da bi se odredilo stanje koštanog sistema I verifikacija eventualnog preloma. Ultrazvučni pregled abdomena kojim bi se dijagnostikovala kalkuloza žučne kese ili bubrega. Ukoliko endokrinolog smatra pacijent će se poslati i na ultrazvučni pregled vrata i dodatna funkcionalna ispitivanja.

Terapija

-Najbitnije je utvrditi da li je nivo serumskog kalcijuma uzrok ili posledica poremećaja rada paraštitastih žlezda. Ukoliko postoji adenom (benigni tumor) jedne ili više žlezda, sa posledicama po zdravlje- prelomi, kamenje u bubrezima ili žučnoj kesi, onda se pacijent upućuje na Kliniku za nuklearnu medicinu gde se obavi scintigrafsko snimanje i pacijent se šalje endokrinom hirirgu koji donosi dalju odluku o operativnom lečenju. Ukoliko stepen oboljenja nije takav da je potrebno operativno lečenje pacijenti se leče medikamentoznom terapijom, uz praćenje gore navedenih elektrolita.

Najznačajnije je naglasiti da se često bolesti koje su povezane sa povišenim nivoom kalcijuma ne dijagnostikuju na vreme-žučna i bubrežna kalkuloza, nego prođe dosta godina dok ti pacijenti stignu kod endokrinologa. Svaki prelom na minimalni napor se mora evaluirati i ispitati u pravcu poremećaja paraštitaste funcije- zaključuje dr Marčeta.