KIKINDA- Polaganjem venaca i cveća kraj spomen ploče sa imenima 37 nastradalih sugrađana i skulpture “Tuga”, rad Rista Mihića iz Beograda, Kikinđani su obeležili 22 godine od početka NATO bombardovanja tadašnje SR Jugoslavije.
Najteže je onima koji su tokom 78 dana razaranja izgubili najmilije. Naša sugrađanka, Anica Drinjak, tog 24. marta 1999. godine, ostala je bez brata. Prilikom napada NATO avijacije, na jugu Srbije poginuo je stariji vodnik prve klase Miodrag Gladišev, njen brat.
Od 24. marta 2018. godine, kad je ovo spomen obeležje otkriveno, porodice koje su tokom bombardovanja i u ratovima 90- tih ostali bez najmilijih, imaju svoj kutak na delu gradskog trga i saznanje da nisu ostali zaboravljeni.
Predsednik Skupštine udruženja “Srpski ratni veterani”, Vladimir Radojčić, naveo je da se na današnji dan sećamo poginulih u NATO agresiji na SRJ, ali i sugrađana koji su stradali i nestali u ratovima tokom 90- tih:
-Okupili smo se danas da na 22. godišnjicu NATO agresije odamo počast nastralim i nestalim vojnicima i policajcima, našim rođacima, prijateljima, saborcima i sugrađanima. Tužna je ovo prilika da se setimo stradanja našeg naroda u borbi za slobodu i opstanak. NATO napad na SR Jugoslaviju bio je anticivilizacijski i siledžijski čin. Vreme prolazi. Ljudski je i hrišćanski praštati, ali se nikada ne sme zaboraviti- poručio je Radojčić.
Vence i cveće položili su članovi porodica, boračkih organizacija, udruženja veterana i političkih stranaka, a u ime lokalne samouprave, gradonačelnik Nikola Lukač i Mladen Bogdan, predsednik gradske Skupštine:
– Ovo je jedan od najbolnijih perioda u našoj novijoj istoriji. Jednu suverenu zemlju, bez odobrenja Saveta bezbednosti UN, napalo je 19 članica NATO alijanse.
Grad Kikinda podržao je podizanje spomenika poginulim vojnicima i policajcima tokom NATO agresije, ali i naših sugrađana, stradalih i nestalih u ratovima 90-tih. Tim činom je odata dužna počast nastradalim sugrađanima i članovima njihovih porodica- ocenio je Bogdan.
Prema podacima Ministarstva odbrane, tokom vazdušnih napada, nastradao je 1.031 pripadnik vojske i policije i oko 2.500 civila, od kojih osamdestdevetoro dece. Teže je i lakše ranjeno oko 6.000 civila i 5.173 vojnika i policajaca. Prema zvaničnim podacima, 25 građana se i dalje vode kao nestali.
Ostaće upamćeno i da se, u noći između 31. maja i 1. juna, na meti NATO aviona našla kasarna “Servo Mihalj”. Iz kasarne je ranije izmešteno ljudstvo, borbena tehnika i oružje, a u objektu ostalo 12 vojnika.
Pogođeni su magacin za municiju, objekat Centra za obuku pasa, dok je jedna bomba završila u njivi našeg sugrađanina Stevice Radulaškog. Projektil težak između 400 i 600 kilograma još uvek se nalazi pod zemljom. Kasarnu je raketirala lovačko bombarderska eskadrila vojske Španije. Kod Iđoša su izbacili dva rezervoara goriva, a onda izvršili raketni napad.