KIKINDA- U skladu sa aktuelnom situacijom pandemije koronavirusa, dr Jelena Mićević Karanović i prof. Ana Vukobrat, uz svesrdnu podršku i aktivno učešće direktorice Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje vaspitača, dr Angele Mesaroš Živkov, inicirale su projekat pod nazivom “Eksploracija adaptacije studenata Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje vaspitača u Kikindi na kriznu situaciju izazvanu pandemijom virusa COVID-19”.

Istraživanju su se priključili dr Milanka Maljković, dr Rosa Šapić, dr Dragana Malešević, dr Vladimir Varađanin, , mr Srbislava Pavlov i diplomirani filolog engleskog jezika i književnosti Tanja Brkljač. Studentima je dostavljen onlajn upitnik koji sadrži sledeće celine: Osnovna obaveštenja o projektu i istraživanju; Uputstvo za popunjavanje; Garanciju anonimnosti; Tehnička uputstva; Saglasnost za učešće u istraživanju; Osnovne biografske podatke; Znanje i informisanost o koronavirusu.

Emocionalno stanje u toku vanrednog stanja; Ponašanje u toku vanrednog stanja; Socijalni odnosi u porodici, lokalnoj zajednici, sa kolegama/koleginicama iz škole u toku vanrednog stanja; Odnos prema obolelima od koronavirusa; Opšte stanje i potrebe za vreme vanrednog stanja; Evaluaciju onlajn nastave u toku vanrednog stanja i Preporuke studenata kako bi škola trebalo da postupi u ovoj situaciji i tako studentima olakša čitavu situaciju.

Istraživanje obavljeno od 10. do 15. aprila obuhvatilo je 179 ispitanika: 125 ispitanika na osnovnim strukovnim studijama i 54 studenta master strukovnih studija. Strukturu uzorka prema polu većinski čine ispitanice (160 studentkinja, odnosno 89,4%) i 19 ispitanika (10,6%).  Starosnu strukturu ispitanika većinski čine oni koji pripadaju starosnoj grupi od 20 do 30 godina (46,4%); potom slede ispitanici starosne grupe od 30 do 40 godina (26,8%); od 40 do 50 godina (14,5%); do 20 godina (11,7%), a procentualno najmanji broj ispitanika pripada grupi preko 50 godina (0,6%). Ovako su se ispitanici izjasnili o znanju i informisanosti o koronavirusu i poverenju u medije.

Gotovo podjednak broj ispitanika smatra da je ili apsolutno dobro informisan o koronavirusu (49,2%), ili pak delimično dobro (49,7%), dok dva ispitanika (1,1%), smatraju da nisu dovoljno informisani o koronavirusu. Najveći broj ispitanika (59,8%) se o koronavirusu najviše informiše putem televizije, potom preko internet portala (31,8%), zatim preko društvenih mreža (6,7%), a najmanje preko štampanih medija (3 ispitanika, odnosno 1,7%).

Isti broj ispitanika se apsolutno, odnosno delimično slaže sa ajtemom da je pravovremeno informisan o broju zaraženih i obolelih od koronavirusa (obe podgrupe čine po 82 ispitanika, odnosno po 45,8%), dok se 8 ispitanika (4,5%)  apsolutno sa tim ne slaže, a sedam ispitanika (3,9%) se delimično sa tim ne slaže.  Najveći broj studenata, 131 ispitanik, odnosno 73,2% provodi informišući se o koronavirusu prosečno do 1 sat dnevno. Od 1 do 2 sata to čini svega 13,4% ispitanika, dok se uopšte ne informiše 17 ispitanika (9,5%).

Preko 2 sata dnevno, informišući se o koronavirusu, provede 7 ispitanika (3,9%).  Kada je reč o poverenju koje imaju prema informacijama koje dobijaju putem medija, odnosno da li smatraju da su informacije koje dobijaju putem medija istinite, proverene i realne, najveći broj studenata, odnosno 113 ispitanika (63,1%) ima delimično poverenje u medije; 32 ispitanika, odnosno 17,9%, delimično nema poverenje u medije; 24 ispitanika, tj. 13,4%, se izjasnilo da apsolutno ima poverenje, i 10 ispitanika, odnosno 5,6%, apsolutno nema poverenja u informacije koje dobija putem medija.