KIKINDA- Knjiga „Porodična prepiska kneza Miloša Obrenovića”, autorke Tatjane Brzulović Stanisavljević, predstavljena je u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović”.  U knjizi su predstavljena pisma koja je Miloš, dok je bio u izgnanstvu, razmenjivao, u najvećoj meri, sa ćerkom Petrijom i sinom Mihajlom. Na promociji, ljubitelji istorije mogli su da čuju više o odnosu Miloša Obrenovića sa porodicom, o njegovim planovima, ali i da saznaju više o njegovoj ličnosti. Tatjana Brzulović Stanisavljević je istakla da su pisma pokazala da je Miloš Obrenović želeo da uvek bude prisutan u životima svoje dece:

– Kao što svako od nas ima lice za javnost, svako od nas ima i ono drugo intimno lice koje bira kome će pokazati. Tako je i Miloš u javnosti bio okrutni vladar, apsolutista , a u ovim pismima on je pokazao svoje drugo lice. Prepiska govori mnogo o odnosima unutar dinastije Obrenović. On se obraća sa velikom ljubavlju prema deci, ali postoji doza ozbiljnosti. Deca se obraćaju ocu sa „Vi” i vidimo da prema njemu osećaju izvesnu dozu strahopoštovanja. Ono što je takođe otkrila prepiska je da je ćerka Petrija pazila o Miloševim imanjima, te da ga je o svemu, pa i političkim prilikama u zemlji obaveštavala -rekla je Tatjana Brzulović Stanisavljević i dodala da je Miloš Obrenović u pismima pokazao veliku ljubav prema porodici iskazujući zabrinutost za zdravlje njenih članova i upućujući savete ćerki na koji način da vaspitava decu.

Ona je zaključila da, iako je skoro dvadeset godina proveo u izgnanstvu, Miloš nijednog momenta nije odustao od povratka na srpski presto. Autorka knjige je dodala da je Miloš Obrenović bio harizmatična ličnost koja je izazivala veliku pažnju. Tatjana Brzulović Stanisavljević istakla je da je porodična prepiska deo bogate zbirke Senćanina Joce Vujića, koji je zbirku zaveštao Univerzitetskoj biblioteci „Svetozar Marković ”u Beogradu:

– Joca je više od pola veka prikupljao sve što je imalo veze za istorijom Srba u Vojvodini i napravio je prvi privatni muzej u svojoj kući, u Senti. Zbirka pokriva period od 1581. do 1918. godine i sadrži 1296 dokumenta – objasnila je autorka i dodala da su iz zbirke proistekle dve knjige. O njenoj knjizi je govorio i istoričar Dejan Ristić.

(foto, Slobodan Tomić)