KIKINDA- Državni praznik, Dan primirja u Velikom ratu! U Kikindi je obeležen komemorativnim skupom i polaganjem venca na spomen bistu kralju oslobodiocu, koja je pretprošle godine otkrivena u centru grada, u prisustvu Nj.K.V. Aleksandra Karađorđevića i njegove supruge, princeze Katarinu Karađorđević.
Na današnji dan, 11. novembra 1918. godine, u specijalnom vagonu maršala Ferdinanda Foša, sile Antante potpisale su primirje sa Nemačkom. Taj dan se obeležava kao Dan primirja, a slavi u Srbiji i celom svetu.
U čast heroja Velikog rata, simbolično, u 11 sati, venac su kraj biste kralja Petra I Karađorđevića položili predstavnici udruženja Srpski ratni veterani, Saveza potomaka ratnika Srbije 1912-1920. iz Kikinde, predstavnici SUBNOR-a, rezervnih vojnih starešina i SČP Petar Mrkonjić.
O Danu primirja i Velikom ratu govorio je istoričar Lazar Demić, potpredsednik Udruženja Saveza potomaka ratnika Srbije 1912-1920. Demić je naglasio da se ovaj državni praznik u Srbiji obeležava od 2012. godine:
– Iz mnogo razloga se pre toga nije obeležavao. Prošlo je dosta vremena kad su se konačno stekli uslovi da u Srbiji konačno počne da se obeležava Dan primirja u Prvom svetskom ratu. Sile pobednice su ga na razne načine obeležavale.
U SAD i Kanadi to je dan posvećen veteranima. Smatram da je neophodno da se ovaj praznik ukoreni u srpskom narodu- rekao je Demić i dodao da je srpska vojska, kao pobednička, oslobodila istočne i zapadne delove buduće Kraljevine Jugoslavije, ali i dala velike žrtve.
Izgubili smo oko 1,3 miliona ljudi, što je tada činilo 60 odsto muške populacije. U odnosu na broj stanovnika, Kikinda je dala najviše dobrovoljaca u Prvom svetskom ratu.
Sloboda je stigla 20. novembra, kad je umarširao Gvozdeni puk Moravske divizije, na čelu sa pukovnikom Dragutinom Ristićem. Dva dana ranije, 18. novembra, ušla je prethodnica srpske vojske.
Natalijina ramonda
Dan kapitulacije Nemačke u Srbiji simbolizuje cvet Natalijina ramonda, nazvan po kraljici Nataliji Obrenović. Ta ugrožena biljka raste na istoku Srbije i na planini Kajmakčalan, gde je srpska vojska, pod komandom vojvode Živojina Mišića, vodila žestoke borbe protiv bugarskih snaga tokom pripreme proboja Solunskog fronta.
Reč je o zaštićenoj vrsti koja je poznata i kao “cvet feniks”. Ako se zalije nakon što se potpuno osuši, može da oživi. Ona simbolizuje na uzdizanje srpske države iz pepela i iskušenja kroz koja je naš narod prošao u Prvom svetskom ratu.