KIKINDA- Više puta javno proklamovan stav zvaničnika Grada Kikinde i rumuskih partnera o neophodnosti otvaranje graničnog prelaz Nakovo- Lunga i za teretni saobraćaj, ali i stvaranju mogućnosti da protok ljudi više ne bude vremenski limitiran, danas su nedvosmisleno potvrdili učesnici IPA programa prekogranične saradnje i projekta “Mobilnost radne snage u pograničnom regionu”.

Saša Tanackov, član GV za lokalni ekonomski razvoj, izneo je konkretne podatke koji govore u prilog tome da graničnog prelaz Nakovo- Lunga radi 24 sata:

– Od otvaranja prelaza, 8. novembra 2014. godine, pređena je magična cifra od 500.000 putnika. U letnjem periodu, mesečno, ovuda prođe 18.000 ljudi, daleko više nego što je to slučaj sa dva granična prelaza koji su otvoreni istog dana. Prelaz Vrbica-Valkanj, u opštini Čoka, prosečno koristi tek 2.000 putnika, a Jaša Tomić-Fenj kod Sečnja, nešto više, oko 5.000 ljudi- otkriva Tanackov i nastavlja:

– Otvaranje graničnog prelaz Nakovo- Lunga i za teretni saobraćaj, pojeftinio bi troškove transporta. Kamiondžije ne bi morale više da koriste prelaz kod Srpske Crnje. Temišvar bi im bio bliži za oko 20 kilometara, Arad za 65, a mađarski pogranični grad Mako za 40 kilometara.

To bi izvozno orijentisanim firmama, poput fabrike “Toza Marković” ili pogona “Zopas” u našem gradu, donelo značajne uštede. Između “Zopasovih” fabrika u Kikindi i Velikom Semiklušu sedmično saobraća desetak kamiona, a na godišnjem nivou čak 530. Udaljenost između Kikinde i Velikog Semikluša, preko prelaza Nakovo-Lunga, iznosi 38 kilometara, ali kamiondžije moraju da koriste prelaz Srpska Crnja-Žombolj, i da prevaljuju 78 kilometara- nabraja Tanackov.

Zajednički ekononski interes srpske i rumuske strane ogleda se i u ratifikovanju Sporazuma kojim se regulišu sve odredbe koje se tiču radnog odnosa. To je, još uvek, glavni kamen spoticanja rada naših ljudi u susednoj državi:
– Važno je da naši ljude shvate da je za rad u inostranstvu potrebno ostvariti određene preduslove. Konkretno, u slučaju naših država, neophodno je da rumunski Senat ratifikuje taj Sporazum. Skupština Srbije je to učinila prošle godine. Lokalna samouprava nastoji da poslodovce iz Rumunije animira kako bi u našoj sredini otvorili proizvodne pogone.

Uostalom, to je potvrdio dolazak “Zopasa”. Inače, projekat “Mobilnost radne snage u pograničnom regionu” doneo je Kikindi još jednu dobru stvar. Danas smo ozvaničili početak rada Info centra. Naši sugrađani, žitelji ovog dela Banata, ali i predstavnici firmi, biće u prilici da, na jednom mestu, dobiju sve relevantne informacije o mobilnosti radne snage. Info centar biće smešten u Gradskoj kući- predočava Tanackov.

Dajana Buzatu, glavna menadžerka ovog projekta ispred rumunskog partnera, saglasna je da granični prelaz Nakovo-Lunga zaslužuje prekategorizaciju. Precizirala je i da, u ovom trenutku, Županiji Timiš nedostaje između 1.500 i 2.000 radnika. Sajmovi zapošljavanja u Kikindi i Temišvaru, održani u okviru ovog projekta, potvrdili su da poslodavci iz susedne zemlje vape za radnom snagom. Tražili su zavarivače, bravare, zidare, tesare, ugostiteljske radnike, veterinare i veterinarske tehničare, ali nekvalifikovanu radnu snagu. Poslodavci su kao prednost naveli poznavanje stranih jezika.

I to je bio jedan od segmenata prekograničnog projekta koji je dobio najviše ocene. Tibor Horvat, direktor Regionalne privredne komore Severnobanatskog okruga, osvrnuo se na besplatno učenje rumunskog jezika kojim je bilo obuhvaćeno 68 lica:
-Radi se o osobama koje pripadaju grupi teže zapošljivih. Više od polovine je, zahvaljujući poznavanju rumunskog jezika, došlo do radnih mesta- kazao je Horvat.